| Scarlett O'Hara |
|
|
| roza lu | |
| Četvrtak, 14 Siječanj 2010 | |
|
Ponekad nam je potrebna vječnost da shvatimo nešto tako jednostavno nešto što smo oduvjek čuvali u sebi poželjet ćemo sve odgoditi za sutra ali, iza tog ali, uvijek vreba ono bitno zašto uvijek najjače povrijedimo one koje najviše volimo, kako je to jadno do besvjesti tražimo razloge krivnje o kako si mogao prijatelju, iznevjeriti mene, a ja sam te trebao za svoj hir volim te, zar ne razumiješ takvu bol mogli bi zajedno piti na nekom šanku i biti nesretni u dvoje, valjda razumiješ zašto je teško uistinu vidjeti bližnjega pitam se to duboko zagledana u tebe u tvoju hrabrost, tvoju jednostavnost uhvaćenu običnim objektivom fotića sliku tebe nosim u svojoj ludoj glavi svjesna svoje sebičnosti i frustracije trebalo je malo više šlifa za taj buket malo deblji lanac za tako veliko srce uskoro bih se mogla oplesti oko sebe ljubičasta i divlja ruža s previeš trnja teatar na bijelim balkonskom stupu otrovna alga koja prijeti plavetnilu tvog mora, nasukana ruzinava lađa ispušta crnilo poput ugrožene sipe sve je to ništa u usporedbi s tobom nalaktit ćeš se, nevažno na koju ruku otkrivši neku novu ljepotu u svijetu začuđen, zahvalan, divit ćeš se tomu prošlost prepuštaš sloju prašine sa smiješkom džentlmena ljubiš moju ruku i otpravljaš kočiju koja me odvozi u noć pogrešnih ljubavi Scarlett O'Hara, kako joj ličim večeras ali, o tom ću misliti sutra, sigurna sam pronaći ću način kako da te vratim.. |
| « Prethodna | Sljedeća » |
|---|